Karta Plitvičkih jezera: svih šesnaest jezera i gdje se nalaze

Kartu Plitvičkih jezera lakše je čitati kad znate njihov oblik. Jezera čine jedan lanac dug oko 8 km, koji se od juga prema sjeveru proteže dolinom između gorja Mala Kapela i Ličke Plješivice. Voda ulazi na vrhu, kod Prošćanskog jezera (636 m nadmorske visine), i stepenasto se spušta kroz šesnaest imenovanih jezera do Novakovića Broda (503 m), odakle preko slapova Sastavci istječe kao rijeka Korana. Dvanaest Gornjih jezera ispunjava južni dio lanca; četiri Donja jezera leže u uskom vapnenačkom kanjonu na sjevernom kraju, pokraj Velikog slapa.

U sredini je Kozjak, najveće jezero i stožer cijele karte. Istočnom stranom parka, pokraj dvaju ulaza, prolazi cesta D429: Ulaz 1 na sjeveru, kod kanjona Donjih jezera, i Ulaz 2 na jugu, blizu Kozjaka. Park navodi da su udaljeni oko 3 km. Sve ostalo na karti parka, od pristaništa za brodove označenih slovom P do postaja vlaka označenih sa St, oslanja se na taj jednostavan okvir.

Karta ukratko

Smjer: od juga prema sjeveru, na oko 8 km. Uzvodno je jug, nizvodno sjever.
Visina: od 636 m kod Prošćanskog jezera do 503 m kod Novakovića Broda, prema Hrvatskoj enciklopediji.
Dvije polovice: dvanaest Gornjih jezera na dolomitu i četiri Donja jezera u vapnenačkom kanjonu, a granica je kod Kozjaka.
Dva ulaza: Ulaz 1 (sjever) i Ulaz 2 (jug), na cesti D429, udaljeni oko 3 km.
Prijevoz vodom: električni brodovi na Kozjaku između pristaništa P1, P2 i P3.
Prijevoz kopnom: panoramska vozila između postaja St1, St2 i St3.
Razmjer: jezera zauzimaju nešto manje od 1 % parka površine nešto manje od 300 km²; ostatak je većinom šuma.

Gdje je gore: jezera teku od juga prema sjeveru

Prvo što na karti parka treba shvatiti jest kojim smjerom teče voda. Jezera nisu raspoređena oko nekog središta; ona su stubište. Hrvatska enciklopedija opisuje ih kao niz koji se u smjeru jug–sjever proteže na 8 km, a svako je jezero niže od prethodnog.

To je važno na terenu. Ako od Ulaza 2 hodate prema Gornjim jezerima, idete uzvodno i blago uzbrdo. Ako od Kozjaka hodate niz kanjon do Velikog slapa, pratite vodu nizbrdo prema Ulazu 1. Ukupni pad kroz lanac veći je od stotinu metara, svladan u desecima malih stepenica preko sedrenih barijera.

Okolina objašnjava podjelu na dvije polovice. Park cijelo područje smješta u Dinarski krš, a jezera leže na dvjema vrstama stijena: na nepropusnom dolomitu na jugu, koji vodu zadržava u širokim, otvorenim kotlinama, i na propusnom vapnencu na sjeveru, u koji je voda usjekla klanac.

Dvanaest Gornjih jezera, od najvišeg do najnižeg

Park kao Gornja jezera navodi Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Burgeti i Kozjak. Na karti izgledaju kao niz nepravilnih jezeraca povezanih drvenim stazama.

Prošćansko jezero najviše je i, nakon Kozjaka, najveće, s oko 0,68 km² prema podacima enciklopedije. Njegova izlazna barijera raste tri puta brže od Kozjakove.
Ciginovac i Okrugljak slijede odmah ispod njega, a zatim Batinovac.
Veliko jezero i Malo jezero, kako im imena kažu „veliko” i „malo” jezero, čine par, a odmah ispod njih je Vir.
Galovac je jedno od većih Gornjih jezera i daje ime kaskadi Galovački buk.
Milino jezero, Gradinsko jezero i Burgeti vode dolje do Kozjaka. Gradinsko jezero ime je dobilo po gradini na poluotoku pokraj njega.
Kozjak zatvara Gornja jezera i otvara Donja.

Park opisuje Gornja jezera kao veća od Donjih, s razvedenijim i blažim obalama, okružena šumom. Očekujte da karta tog dijela prikazuje mnogo malih slapova i gustu mrežu staza.

Veličine se golemo razlikuju. Nakon Kozjaka i Prošćanskog jezera, prema podacima enciklopedije, slijedi Galovac s 0,12 km², pa Gradinsko jezero s 0,083 km². Na drugom kraju ljestvice Milino jezero prostire se na samo 0,0012 km², tek nešto više od jezerca između dviju barijera. Na karti sitnog mjerila najmanja jezera mogu nestati među crtama drvenih staza.

Kozjak, stožer karte

Kozjak je jezero koje ćete prepoznati na svakoj karti: dugo, široko i u sredini. Prema podacima parka najveće je jezero, s 82 hektara, i najdublje, s 47 m (Hrvatska enciklopedija navodi 46 m). Jedino je jezero s turističkim brodovima i jedino s otokom, Štefanijinim otokom.

Kozjak označava i dvije granice: između Gornjih i Donjih jezera te između trijaskih dolomita na jugu i krednih vapnenaca na sjeveru. Ispod površine krije i treću zanimljivost: potopljenu sedrenu barijeru, široku oko 400 m i visoku oko 36 m, koja leži 6 m pod vodom. Do prije otprilike 400 godina dijelila je Kozjak na dva jezera. Za sunčanih dana vidi se s električnog broda kao svijetla crta u tamnoplavoj vodi.

Za one koji čitaju kartu, Kozjak je mjesto gdje mijenjate način kretanja. Električni brodovi ga prelaze, pristaništa na njegovim obalama povezuju dvije polovice parka, a hotelsko područje i Ulaz 2 smješteni su iznad njegove istočne obale.

Četiri Donja jezera i kanjon

Ispod Kozjaka karakter se potpuno mijenja. Donja jezera, Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod, nastala su u propusnom vapnencu i leže u dubokom kanjonu sa strmim liticama. Na karti izgledaju kao uska vrpca, sa stazama po dnu kanjona i duž njegova istočnog ruba.

Kanjon završava na sjeveru parka, blizu Ulaza 1. Ondje se niz stijenu kanjona spušta Veliki slap, najviši slap u Hrvatskoj, a posljednje jezero, Novakovića Brod, prelijeva se preko slapova Sastavci. Hrvatska enciklopedija navodi Novakovića Brod kao najpliće jezero, duboko 3 m, i najniže, na 503 m. Naš članak o plitvičkim slapovima podrobno obrađuje same slapove.

Gdje voda ulazi i gdje izlazi

Karta prikazuje i rijeke na oba kraja, a one objašnjavaju zašto jezera uopće postoje.

Ulaz: jezera napajaju Crna rijeka i Bijela rijeka te potok Rječica.
Bočni potok: potok Plitvica teče zasebno i u kanjon se spušta kao Veliki slap. Ne pripada nijednom od šesnaest jezera.
Izlaz: u podnožju posljednje barijere voda jezera spaja se s potokom Plitvicom i tvori izvor Korane. Korana zatim teče 134 km do Karlovca.

Između dvaju krajeva vodu zadržavaju sedrene barijere koje mahovine i alge neprestano grade. Park procjenjuje da je jezerski sustav nastao prije 12.000 do 15.000 godina i da jezera danas sadrže 22,95 milijuna kubnih metara vode.

Ulazi, pristaništa i postaje: kako dešifrirati kartu parka

Karta samog parka koristi malen skup oznaka. Kad ih upoznate, svaki opis rute postaje jasan.

Ulazi. Park za Ulaz 1 (sjever) navodi koordinate 44°54’17.9”N 15°36’40.3”E, a za Ulaz 2 (jug) 44°52’58.5”N 15°37’25.2”E. Oba leže na cesti D429, koja prolazi istočnim dijelom parka. Postoji i pomoćni ulaz Flora, blizu Ulaza 2, s vlastitom blagajnom. Ako dolazite automobilom, kopirajte koordinate u mobitel; neke mrežne stranice za Ulaz 1 navode drukčiji položaj.

Pristaništa (P). Električni brodovi voze samo po Kozjaku. Prema proljetnom voznom redu parka za 2026. postoji kratka linija između P1 i P2 i duga linija između P2 i P3. P3 je pristanište u Kozjačkoj Dragi. Drveni čamci na vesla mogu se unajmiti na pristaništu P1.

Postaje (St). Panoramska vozila, koja se često nazivaju vlakom, voze između postaja St1, St2 i St3. St3 je stajalište Labudovac, gore kod Gornjih jezera.

Programi. Rute su označene slovima, a ne brojevima. Četiri počinju na Ulazu 1, a četiri na Ulazu 2; one s Ulaza 1 na informativnim su pločama označene zelenom, a one s Ulaza 2 narančastom bojom.

Naš vodič o ulaznicama i programima obilaska objašnjava koji program koristi koji brod i koju postaju te koliko svaki traje. Za dolazak do ulaza pogledajte vodič kako doći do Plitvičkih jezera.

Vidikovci koje možete pronaći na karti

Neki od najljepših pogleda na jezerski sustav pružaju se odozgo, a karta pokazuje kamo gledati.

Tomićevo pogledalo, otvoreno 2024. na nadmorskoj visini od 684,82 m, gleda na pet Gornjih jezera: Prošćansko, Ciginovac, Okrugljak, Veliko i Malo jezero. Pokraj njega prolaze dugi programi K.
Istočni rub kanjona. Od Velikog slapa strmi cik-cak put penje se na istočnu stranu kanjona Donjih jezera, gdje su brojni vidikovci s pogledom na jezera i litice.
Tupi Medveđak (868 m), na grebenu Medveđak, gleda na šest jezera: Prošćansko, Ciginovac, Okrugljak, Galovac, Gradinsko i Kozjak.
Turčić (801 m), najniži od triju vrhova Medveđaka, gleda na Kozjak, Veliki slap, Hotel Jezero i sela Poljanu i Plitvicu.

Do vrhova Medveđaka dolazi se planinarskim stazama parka, a ne drvenim stazama. Staza br. 1 počinje na parkiralištu Hladovina kod Ulaza 2, pokraj pješačkog mosta preko glavne ceste.

Izvan drvenih staza: šume i planinarske staze

Cjelovita karta parka većinom je zelena. Tri četvrtine parka prekriva šuma, a jezera zauzimaju nešto manje od 1 % njegove površine. Godine 1997. granice su proširene, pa park danas obuhvaća nešto manje od 300 km² u dvjema županijama: Ličko-senjskoj (90,7 %) i Karlovačkoj (9,3 %).

Ulaznica za park obuhvaća 22 km staza kroz jezerski sustav i 36 km planinarskih staza. Dvije šumske rute počinju na Labudovcu (St3):

Staza Plitvica, duga 9 km, prati potok Plitvicu do Velikog slapa i završava na pristaništu P3 u Kozjačkoj Dragi.
Staza Čorkova uvala, duga 21 km, vodi do Čorkove uvale i vraća se preko brda Preka Kosa, gdje se spaja sa stazom Plitvica.

Čorkova uvala nalazi se na sjeverozapadu parka, na 860 do 1028 m, i obuhvaća 84 ha bukove i jelove šume. Na karti parka daleko je od jezera; park savjetuje da je polazište u selu Čorkova uvala prikladno za organizirane grupe s čuvarom prirode.

Za svaku planinarsku stazu savjet parka je jednostavan: uvijek nosite kartu staza.

Nazivi mjesta na rubovima karte

Karta parka i putokazi koriste nekoliko lokalnih naziva koje je dobro prepoznati, jer ih spominju hoteli, autobusna stajališta i opisi staza.

Plitvica Selo je selo pokraj Velikog slapa, na kraju Donjih jezera i blizu Ulaza 1.
Velika Poljana je zaravan kod Kozjaka na kojoj su izgrađeni prvi smještaj, prvi hotel i rane vile; stara cesta do nje vodila je preko Jezerca.
Poljana i Plitvica su sela koja se s vidikovca Turčić vide zajedno s Hotelom Jezero.
Labudovac, na gornjem kraju sustava, panoramska je postaja St3; isto ime nosio je i Pansion Labudovac, staro svratište između Prošćanskog jezera i Okrugljaka.
Mukinje je naselje u kojem je 1975. otvorena znanstvena postaja parka.
Kozjačka Draga je mjesto na Kozjaku s pristaništem P3, gdje završava staza Plitvica.

Ako ste smješteni blizu parka, ti će se nazivi pojavljivati u vašim uputama; naš članak o smještaju na Plitvičkim jezerima objašnjava mogućnosti oko ulaza.

Krčingrad: utvrda na karti

Mali simbol na poluotoku između Kozjaka i Gradinskog jezera označava Krčingrad, gradinu na Kozjaku. Gradinsko jezero po njoj je dobilo ime, od riječi gradina. Iskapanjima je otkrivena trokutasta kula sa stranicama od 16 metara, za koju se smatra da potječe iz trinaestog stoljeća. Park napominje da je to nalazište istraženo temeljitije od bilo kojeg drugog arheološkog lokaliteta na tom području. Kao ni ostala arheološka nalazišta u okolici, nije uređeno za posjetitelje, ali podsjeća na to da su jezera bila granično područje mnogo prije nego što su postala park.

Koliko bi jezera pokazala nova karta?

Svaka karta kaže šesnaest, a park i dalje broji šesnaest imenovanih jezera. No kad su njegovi djelatnici pomoću zračnih snimaka iz 2018. i LiDAR modela visina označili svaku zasebnu vodenu površinu, računajući svako jezero površine najmanje 10 m², pronašli su 90 jezera.

Razlika nije ispravak. Šesnaest je imenovanih jezera; devedeset uključuje i brojna mala, bezimena jezerca koja zadržavaju vlastite sedrene barijere. Park zanima kako se taj broj mijenja dok barijere rastu, spajaju jezera ili ih dijele.

Stare karte

Jezera se kartiraju stoljećima, a stare karte prikazuju drukčiji sustav. Park čuva kartu iz 1774. do 1775. i još jednu iz razdoblja između 1869. i 1887., a na njima je mnogo manje od šesnaest jezera. Dio toga pripisuje se tadašnjoj kartografiji; dio je možda stvarna promjena.

Ni pisci se nisu slagali. Godine 1860. Adolfo Weber Tkalčević opisao je petnaest jezera i do trideset većih i manjih slapova. Pedeset godina kasnije Dragutin Franić opisao je šesnaest jezera, napominjući da nazivi i broj jezera još nisu ustaljeni. Popisi se i danas malo razlikuju: Hrvatska enciklopedija, na primjer, Vir navodi pod imenom Veliki Burget, dok park Vir i Burgeti navodi kao zasebna jezera.

Kako nabaviti kartu

Park prodaje tiskanu turističku kartu u svojim informativnim uredima, na Ulazu 1, Ulazu 2, pomoćnom ulazu Flora i postaji vlaka 3, te u svojim suvenirnicama. Informativne ploče parka prikazuju programe označene slovima u boji. Ako ste s vodičem, ruta je odabrana umjesto vas; vođena šetnja u parku nalazi se na našoj stranici s izletima.

Koju god kartu koristili, držite se označenih staza. Park to zahtijeva, a drvene staze vođene su tako da jezera možete vidjeti bez hodanja po krhkoj sedri.

Česta pitanja

Postoji li karta Plitvičkih jezera na ulazu?

Da. Informativne ploče parka prikazuju rute, pri čemu su one s Ulaza 1 označene zelenom, a one s Ulaza 2 narančastom bojom. Park prodaje i tiskanu turističku kartu u svojim informativnim uredima i suvenirnicama.

Kojim smjerom teku Plitvička jezera?

Od juga prema sjeveru. Voda ulazi kod Prošćanskog jezera, najvišeg jezera na 636 m, i teče kroz Gornja jezera, Kozjak i Donja jezera do Novakovića Broda na 503 m, odakle istječe kao rijeka Korana.

Koliko su udaljeni Ulaz 1 i Ulaz 2?

Park navodi da su glavni ulazi udaljeni oko 3 km, oba na cesti D429 na istočnoj strani parka. Ulaz 1 nalazi se kod Donjih jezera i Velikog slapa; Ulaz 2 je blizu Kozjaka i Gornjih jezera.

Što na karti Plitvica znače P1, P2 i P3?

To su pristaništa električnih brodova na Kozjaku. Kratka brodska linija vozi između P1 i P2, a duga između P2 i P3, koje je u Kozjačkoj Dragi. Oznake St označavaju postaje panoramskih vozila.

Koliko jezera ima na Plitvicama?

Šesnaest imenovanih jezera: dvanaest Gornjih i četiri Donja. Istraživanje parka na temelju zračnih snimaka iz 2018. izbrojilo je ukupno 90 jezera kad su uključena i mala bezimena jezerca.